9. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi
Blagoslovljen vam dan i blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije i blagdandan Gospe od Zdravlja. Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.
9. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi
1. Zaziv Duha Svetoga
O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!
Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!
Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!
Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!
Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!
Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.
– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)
Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
2. Otajstva svjetla Gospine krunice
1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.
U prvom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je na Gospodina našega Isusa Krista na krštenju u Jordanu sišao Duh Sveti, a Otac ga proglasio svojim ljubljenim Sinom.
2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.
U drugom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist u Kani Galilejskoj Marijinim posredovanjem pretvorio vodu u vino i pobudio vjeru učenika.
3. Koji nam je Kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje pozvao.
U trećem otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist navijestio Kraljevstvo Božje i pozvao na obraćenje za oproštenje grijeha.
4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.
U četvrtom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist pred učenicima na gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.
5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.
U petom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist ustanovio euharistiju.
3. Evanđelje dana
Evanđelje: Lk 19, 41-44
U ono vrijeme: Kad se Isus približi Jeruzalemu i ugleda grad, zaplaka nad njim govoreći: »O kad bi i ti u ovaj dan spoznao što je za tvoj mir! Ali sada je sakriveno tvojim očima. Doći će dani na tebe kad će te neprijatelji tvoji opkoliti opkopom, okružit će te i pritijesniti odasvud. Smrskat će o zemlju tebe i djecu tvoju u tebi. I neće ostaviti u tebi ni kamena na kamenu zbog toga što nisi upoznao časa svoga pohođenja.«
4. Kratki poticaj za razmišljanje
Marija je ponuđena Bogu od svojih roditelja Joakima i Ane, u jeruzalemskom Hramu; isto je i druga Ana, majka proroka Samuela, ponudila svoga sina za Božju službu u svetohraništu gdje se pokazivala Gospodnja slava (usp. 1 Sam 1, 21-28). Isto je bilo stoljećima poslije. Marija i Josip nosili su nedavno rođenoga Isusa u Hram kako bi ga prikazali Gospodinu (usp. Lk 2, 22-38).
Strogo rečeno, ne postoji povijest tih godina Gospina života, nego nam je to preneseno tradicijom. Prvi napisani tekst koji upućuje na tu epizodu, o kojemu ovise brojna svjedočanstva i kasnija tradicije jest Jakovljevo Protoevanđelje, apokrifni tekst iz 2. stoljeća. Apokrifni znači da je to tekst koji ne pripada knjigama koje su napisane inspiracijom Duha Svetoga, ali to ne znači da neki dijelovi tih tekstova nisu točni. Doista, lišena mogućih legendarnih elemenata, Crkva je uključila tu epizodu u liturgiju: najprije u Jeruzalemu, gdje je godine 543. bila posvećena bazilika Sv. Mariji Novoj, u spomen na njezino prikazanje, i poslije u 14. stoljeću kada se blagdan proširio po Zapadu uzimajući 21. studenog za blagdan Gospina prikazanja u Hramu.
Marija u Hramu. Sva njezina ljepota i milost – divota njezine duše i tijela bili su za Gospodina. To je teološki sadržaj blagdana njezina Prikazanja. I u tom smislu liturgija primjenjuje neke izričaje iz svetih knjiga:
Pred njim sam služila u Svetom šatoru i potom se nastanila na Sionu. Dao mi je tako spokoj u milome gradu i vlast mi je u Jeruzalemu. Tako se ukorijenih u slavnom narodu, na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj ( Sir 24, 10-12).
Isto je tako Isus prikazan u Hramu. Marija je nastavila živjeti normalan života sa svojim roditeljima Joakimom i Anom, kojima je bila miljenica sve dok nije postala žena puna milosti ( Lk 1, 28), sa srcem raspoloživim za služenje Bogu i ljudima, zbog ljubavi prema Bogu. Gospa je sazrijevala pred Bogom i ljudima. Nitko nije uočio ništa neobično u njezinu ponašanju, premda je bez sumnje privlačila sve one oko sebe, jer svetost uvijek privlači; više nego što je slučaj kod ostalih svetih. Ona je bila nasmiješena djevojka, zaposlena, uvijek u Bogu, i u njezinu okruženju svi su se dobro osjećali.
U trenutcima molitve, kao dobra poznavateljica Svetoga pisma, pregledavala je uvijek proročanstva koja su naviještala dolazak Spasitelja. Bila su dio njezina života, predmet njezina razmišljanja, tema njezinih razgovora. To unutarnje bogatstvo je preplavilo kasnije u Magnificatu, sjajnom himnu koji je izgovorila slušajući pozdrav svoje rođakinje Elizabete.
Sve je u Djevice Marije bilo orijentirano prema presvetom čovještvu Isusa Krista, istinskom Hramu Božjem. Blagdan njezina prikazanja izražava tu isključivu pripadnost Naše Gospe Bogu, potpuno predanje njezine duše i tijela otajstvu spasenja, koje je otajstvo približavanja Stvoritelja stvorenju.
„Uzrastoh kao cedar na Libanonu i kao čempres na gori Hermonu. Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ružičnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama“ (Sir 24, 17-19). Sveta Marija stvarala je ozračje da oko nje cvjeta ljubav prema Bogu. Provodila je to bez opažanja drugih, jer su njezina djela bile svakodnevne stvari, to jest malena djela pune ljubavi.
U našim južnim krajevima, osobito u Splitu na Dobrome, pa u Zadru, Dubrovniku i tolikim drugim dalmatinskim gradićima i selima danas se veoma svečano slavi blagdan Gospe od Zdravlja. To naskroz odgovara zazivu Gospi u Lauretanskim litanijama: »Zdravlje bolesnih, moli za nas!« Blagdan Gospe od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve, crkvice i kapele, vezan je s jednim događajem. Kad je god. 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila 80.000 života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan god. 1631. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je god. 1687. velebna crkva Madonna della Salute, koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u naše južne krajeve.
Bolest nam je i danas čest gost i bit će do konca svijeta. U bolesti čovjek trpi, na osobit način osjeća svoju ograničenost, nemoć, slabost i zato mu je potrebna moralna snaga. Nju će dobiti moleći, dobit će je i po Marijinu zagovoru, koji je moćan. Iz Svetoga pisma znamo da ni jedna dobro obavljena molitva ne može biti uzaludna. Bog se vezao da će nas uslišati, a on je vjeran i ne može se iznevjeriti svomu obećanju. No, to je uslišanje ne po našoj volji i našem shvaćanju, već po Božjem, koji »onima što ga ljube sve upravlja na dobro«, koji će nas uslišati u svemu što će nam biti na spasenje.
Zato je opravdano moliti i za zdravlje i to po zagovoru Gospe od Zdravlja, no s potpunim predanjem u Boga, onako kako je to molio Isus u Getsemaniju: »Oče. ako hoćeš, otkloni ovaj kalež od mene! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja!« (Lk 22,42). Lijepo je da se u našim južnim krajevima za blagdan Gospe od Zdravlja mnogi ispovjede i pričeste. Ti su sakramenti najbolji lijek protiv naših slabosti. Od njih dobivamo izvanrednu duhovnu snagu.
Cijelim svojim bićem Marija je i nama velika poruka, čisto, rukom Božjom ispisano pismo koje možemo čitati. Pavao naime piše svojim Korinćanima kako su oni pismo, „ispisano ne crnilom, tintom, nego samim Duhom Svetim, ispisano ne na kamenim pločama, nego – kao na pločama – na vašim mekanim srcima” (2 Kor 3,2-3).
Marija – kao stan Duha Svetoga – jer ona riječ “Keharitomene”, Milosna, Puna milosti, njezino je vlastito ime. Kad je Anđeo oslovljava, ne veli joj “Raduj se, Marijo, Milosti puna”, nego Raduj se, ti Milosna, Milosti puna. Sam joj je Bog promijenio ime, odsada nosi ime i Marija.
(fra Tomislav Pervan)
5. Molitve
Molitva Gospi od Zdravlja
Evo me pred tobom, dobra Majko,
milostiva Gospo od Zdravlja.
Istina je da zbog svojih grijeha
nisam dostojan da me pogledaš;
ali, ipak, kao tvoje dijete,
uzdam se u tvoju majčinsku dobrotu.
Udijeli meni i mojima potpuno zdravlje duše i tijela.
Obrati grješnike, da Isusa više ne vrijeđaju,
a tebe ne žaloste. Pomozi bijedne,
utješi žalosne, ozdravi bolesne.
Budi nam svima draga Majka,
a mi ćemo biti tvoja dobra djeca!
Amen!
Litanije Gospi od Zdravlja
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj se nama!
Sine Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj se nama!
Duše Sveti, Bože, smiluj se nama!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj se nama!
Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,
Gospe od Zdravlja, dobra Majko naša,
Gospe od Zdravlja, Liječnice nebeska,
Gospe od Zdravlja, Zdravlje bolesnih,
Gospe od Zdravlja, Zdravlje naše duše,
Gospe od Zdravlja, Zdravlje našeg tijela,
Gospe od Zdravlja, Živote života našeg,
Gospe od Zdravlja, Uzroče naše radosti,
Gospe od Zdravlja, Veselje naše obitelji,
Gospe od Zdravlja, Radosti naše obitelji,
Gospe od Zdravlja, Radosti naše domovine,
Gospe od Zdravlja, Majko božanske milosti,
Gospe od Zdravlja, Majko Milosrđa,
Gospe od Zdravlja, Majko sirotih i zapuštenih,
Gospe od Zdravlja, Utjeho žalosnih,
Gospe od Zdravlja, Nado zdvajajućih,
Gospe od Zdravlja, Utočište grješnika,
Gospe od Zdravlja, djeliteljice Božjih darova,
Gospe od Zdravlja, Posrednice svih milosti,
Gospe od Zdravlja, Osvojiteljice naših srdaca,
Gospe od Zdravlja, Najbolja čuvarice u kućnim bolestima,
Gospe od Zdravlja, Sigurna pomoći u svim pogibeljima,
Gospe od Zdravlja, Jedina nado naša,
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!
Moli za nas, sveta Bogorodice, da dostojni postanemo obećanja Kristovih!
Pomolimo se:
Gospodine Bože, udijeli nam, ponizno Te molimo, da se neprestano radujemo duševnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije vazda Djevice izbavimo od sadašnje žalosti i nauživamo vječne radosti. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
***
Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla
Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.
Oče naš…
***
Pod obranu se Tvoju utječemo
Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.
