Papina poruka za Svjetski dan mira 2025.
Donosimo u cijelosti poruku pape Franje za 58. Svjetski dan mira koji se slavi 1. siječnja 2025. na temu “Oprosti nam grijehe naše, mir nam svoj daj”.
PORUKA SVETOGA OCA
FRANJE
ZA
58. SVJETSKI DAN MIRA
1. SIJEČNJA 2025.
Oprosti nam grijehe naše, mir nam svoj daj
I. U osluškivanju vapaja ugroženog čovječanstva
1. Na pragu ove nove godine koju nam je darovao Nebeski Otac, vremena jubileja posvećenog nadi, upućujem svoje najiskrenije želje za mirom svim ženama i muškarcima, posebno onima koji osjećaju kao da ih je životna situacija bacila na koljena, da su osuđeni zbog svojih pogrešaka, shrvani osudom drugih i ne vide više nikakve perspektive za svoj život. Želim svima vama nadu i mir, jer ovo je Godina milosti koja dolazi iz Spasiteljeva Srca!
2. Katolička Crkva slavi 2025. godinu kao svetu godinu, Jubilej, događaj koji srca ispunjava nadom. „Jubilej“ potječe iz drevne židovske tradicije prema kojoj je zvuk ovnujskog roga (yobel na hebrejskom) svakih četrdeset i devet godina najavljivao milost i oslobođenje za sav narod (usp. Lev 25, 10). Ovaj svečani poziv, prema toj zamisli, trebao je odjeknuti cijelim svijetom (usp. Lev 25, 9), kako bi se obnovila Božja pravda na raznim poljima života: u korištenju zemlje, u vlasništvu nad dobrima, u odnosima s bližnjima, osobito prema najsiromašnijima i onima koji su pali u nemilost. Zvuk roga podsjećao je sav narod, i one bogate i one koji su osiromašili, da nitko ne dolazi na svijet osuđen na potlačenost: mi smo braća i sestre, djeca istoga Oca, rođeni da živimo u slobodi, u skladu s voljom Gospodnjom (usp. Lev 25, 17.25.43.46.55).
3. I danas je Jubilej događaj koji nas potiče da težimo uspostavi Božje oslobađajuće pravde diljem svijeta. Umjesto ovnujskog roga, na početku ove godine milosti poslušajmo „očajnički vapaj za pomoć“ [1] koji se, poput glasa krvi pravednoga Abela, uzdiže iz mnogih krajeva zemlje (usp. Post 4, 10) – molba koju Bog uvijek uslišava. Mi se pak osjećamo pozvanima dići svoj glas i prokazivati mnoge situacije u kojima se zemlju iskorištava, a bližnjega tlači [2]. Takve nepravde ponekad poprimaju oblik onoga što je sv. Ivan Pavao II. nazvao „strukturama grijeha“ [3] jer nisu rezultat nedjelâ nekolicine, nego su se, da tako kažemo, konsolidirale i oslanjaju se na mrežu suučesništva.
4. Svatko od nas mora se na neki način osjećati odgovornim za pustošenje kojemu je izložen naš zajednički dom, počevši od onih djelovanja koja, pa i neizravno, potiču sukobe koji trenutno muče čovječanstvo. Tako nastaju i isprepliću se različiti, ali međusobno povezani sistemski izazovi koji muče naš planet. [4] Tu posebno mislim na svakovrsne nejednakosti, na nehumano postupanje s migrantima, na srozavanje okoliša, na pomutnju koju se, na kažnjiv način, stvara dezinformacijama, na odbijanje uključivanja u bilo kakav oblik dijaloga i znatno financiranje vojne industrije. Sve su to čimbenici koji predstavljaju stvarnu prijetnju opstanku cijelog čovječanstva. Stoga na početku ove godine želimo poslušati vapaj čovječanstva, kako bismo se, svi zajedno i svaki ponaosob, osjetili pozvanima raskinuti okove nepravde i naviještali Božju pravdu. Poneko sporadično djelo filantropije nije dovoljno. Potrebne su, naprotiv, kulturne i strukturne promjene kako bi se mogla dogoditi trajna promjena [5].
II. Kulturna promjena: svi smo dužnici
koje čovjek čini, već je neizmjerno „bogat milosrđem, zbog velike ljubavi kojom nas uzljubi“ (Ef 2, 4). Istodobno, On također sluša vapaj siromaha i krik zemlje. Dovoljno je samo na trenutak zastati, na početku ove godine, i misliti na milost kojom nam On neprestano oprašta grijehe i otpušta svaki naš dug, pa da nam srce preplave nada i mir.
10. Zato Isus u molitvi Očenaš, nakon što smo zamolili Oca da nam oprosti grijehe, donosi vrlo zahtjevne riječi: „kao što i mi otpuštamo dužnicima svojim“ (usp. Mt 6, 12). Da bismo drugima oprostili njihove prijestupe i dali im nadu, potrebno je da naš vlastiti život bude ispunjen tom istom nadom, plodom našeg iskustva Božjeg milosrđa. Nada je preobilna u velikodušnosti, lišena kalkulacija, ne zavlači ruku u džep dužnikâ, nije zaokupljena vlastitom dobiti, već ima samo jedan cilj na umu: podići pale, povijati srca skršena, osloboditi od svake vrste ropstva.
11. Želim stoga na početku ove Godine milosti predložiti tri djelovanja koja mogu vratiti dostojanstvo životima čitavih naroda i omogućiti im da ponovno uprave svoje korake putom nade, kako bi se prebrodilo dužničku krizu i kako bi se svi mogli ponovno prepoznati kao dužnici kojima je oprošteno.
Ponavljam, prije svega, apel koji je uputio sv. Ivan Pavao II. prigodom Jubileja godine 2000. da se „razmisli… o trajnom smanjenju, ako ne baš o potpunom oprostu, međunarodnog duga, koji opterećuje sudbinu mnogih naroda“ [17]. U znak priznavanja svog ekološkog duga, razvijenije zemlje trebale bi se osjećati pozvanima učiniti sve što je u njihovoj moći da otpišu dugove onim zemljama koje nisu u stanju vratiti iznos koji duguju. Naravno, kako bi se osiguralo da to ne bude izolirani čin milosrđa, koji prijeti ponovnim pokretanjem začaranog kruga financiranja i zaduživanja, potrebno je također osmisliti novi financijski okvir koji će dovesti do stvaranja globalne financijske povelje utemeljene na solidarnosti i skladu među narodima.
15. Gospodine, daj nam svoj mir! To je molitva koju uzdižem Bogu, upućujući svoje srdačne želje za novu godinu šefovima država i vlada, čelnicima međunarodnih organizacija, vođama raznih religija i svim ljudima dobre volje.
Gospodine, otpusti nam duge naše,
kao što i mi otpuštamo dužnicima našim
i u tom krugu praštanja daj nam svoj mir,
onaj mir koji samo Ti možeš dati
onome koji dopusti da mu se srce razoruža,
onome koji s nadom želi otpustiti dugove svojoj braći,
onome koji bez straha priznaje da je tvoj dužnik,
onome koji ne zatiskuje uši pred krikom najsiromašnijih.
Iz Vatikana, 8. prosinca 2024.
FRANJO
_____________________________________
[1] Spes non confundit. Bula proglašenja redovnog jubileja godine 2025. (9. svibnja 2024.), 8.
[2] Usp. sv. Ivan Pavao II., Apost. pismo Tertio millennio adveniente. Nadolaskom trećeg tisućljeća (10. studenoga 1994.), 51.
[3] Enc. Sollicitudo rei socialis (30. prosinca1987.), 36.
[4] Usp. Govor sudionicima susreta održanog u organizaciji Papinske akademije znanosti i društvenih znanosti (Discorso ai partecipanti all’Incontro promosso dalle Pontificie Accademie delle Scienze e delle Scienze Sociali), 16. svibnja 2024.
[5] Usp. apost. pob. Laudate Deum (4. listopada 2023.), 70.
[6] Usp. Spes non confundit. Bula proglašenja redovnog jubileja godine 2025. (9. svibnja 2024.), 16.
[7] Homilia de avaritia, 7: PG 31, 275.
[8] Usp. enc. Laudato si’ (24. svibnja 2015.), 123.
[9] Usp. Kateheza, 2. rujna 2020.: L’Osservatore Romano, 3. rujna 2020., str. 8.
[10] Usp. Obraćanje sudionicima susreta “Debt Crisis in the Global South” (Discorso ai partecipanti all’Incontro “Debt Crisis in the Global South”), 5. lipnja 2024.
[11] Usp. Discorso alla Conferenza degli Stati parte alla Convenzione quadro delle Nazioni Unite sui cambiamenti climatici (COP 28) (Govor na Konferenciji država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime), 2. prosinca 2023.
[12] Usp. Discorso ai partecipanti all’Incontro “Debt Crisis in the Global South”, 5. lipnja 2024.
[13] Usp. Spes non confundit. Bula proglašenja redovnog jubileja godine 2025. (9. svibnja 2024.), 16.
[14] Enc. Fratelli tutti (3. listopada 2020.), 35.
[15] Usp. Spes non confundit. Bula proglašenja redovnog jubileja godine 2025. (9. svibnja 2024.), 23.
[16] Discorso X (Terza collezione), Preghiera con cui i solitari si intrattengono, 100-101: CSCO 638, 115. Sveti Augustin ide čak tako daleko da kaže da Bog nikada ne prestaje biti čovjekov dužnik: „I ‘jer je vječno milosrđe’ tvoje ti se udostojavaš onima kojima sve dugove otpuštaš postati još dužnik svojim obećanjima“ (usp. Ispovijesti, Knjiga peta, Glava 9, 17: PL 32, 714).
[17] Apost. pismo Tertio millennio adveniente (10. studenoga 1994.), 51.
[18] Usp. Spes non confundit. Bula proglašenja redovnog jubileja godine 2025. (9. svibnja 2024.), 10.
[19] Usp. sv. Pavao VI., enc. Populorum progressio (26. ožujka 1967.), 51; Benedikt XVI, Discorso al Corpo Diplomatico accreditato presso la Santa Sede (Govor diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici), 9. siječnja 2006.; Isti, Posinod. apost. pob. Sacramentum caritatis (22. veljače 2007.), 90.
[20] Usp. enc. Fratelli tutti (3. listopada 2020), 262; Discorso al Corpo Diplomatico accreditato presso la Santa Sede, 8. siječnja 2024.; Discorso alla Conferenza degli Stati parte alla Convenzione quadro delle Nazioni Unite sui cambiamenti climatici (COP 28), 2. prosinca 2023.
[21] Usp. enc. Pacem in terris (11. travnja 1963.), 61.
[22] Usp. Momento di preghiera nel decennale dell’“Invocazione per la pace in Terra Santa” (Molitva na desetu obljetnicu „Molitve za mir u Svetoj zemlji“), 7. lipnja 2024.
[23] Spes non confundit. Bula proglašenja redovnog jubileja godine 2025. (9. svibnja 2024.), 18.
