SVETAC DANA – SV. KONRAD IZ PIACENZE
Spomendan Sv. Konrada posebno se svečano slavi u Notu i Avoli na Siciliji. Svečevu urnu drže dva čovjeka odjevena u bijele košulje, a narod joj pobožno pristupa sa svijećama u ruci. Bolesnici od hernije, osobito djeca, utječu se njegovu zagovoru.
Sveti Konrad rođen je 1290. u talijanskom gradiću Calendascu, nedaleko Piacenze (Emilia-Romagna). Ime Konrad je germanskog porijekla, a znači “smioni savjetnik”.
Od rane mladosti bavio se lovom i viteškim igrama. Kad su mu bile 23 godine, nalazeći se jednom u lovu, naredio je da se naloži velika vatra kako bi divljač potjerala iz gnijezda, duplja i brloga. Plamen je zahvatio silne razmjere pa je opustošio žetvu i čitav jedan zaseok. Vlasnici polja i kuća tražili su od krivca nadoknadu štete. Guverner Piacenze osudio je na smrt čovjeka koga su našli na mjestu požara, iako nije bio kriv.
Kada je proradila savjest Konradu on se javio vlastima te obvezao da će nadoknaditi štetu. Svoje obećanje je izvršio, ali je tako sam postao siromah. Lišen zemaljskih dobara, odlučio je promijeniti svoj život.
Nakon te nesreće Konradova žena Eufrozina ušla je u franjevački samostan Sv. Klare u Piacenzi, a on je postao franjevački trećoredac u Calendascu. Bilo je to 1315. U želji za što većom samoćom krenuo je najprije na hodočašće u Rim i u druga sveta mjesta, a zatim se uputio prema jugu na Siciliju. U dolini oko mjesta Noto našao je 1343. boravište. Jedno je vrijeme stanovao u ćelijama, a potom u špilju Pizzoni, koja je nazvana prema njemu.
Umro je 19. veljače 1351. klečeći pred križem, a sahranjen je u crkvi Sv. Nikole. Tijelo mu je 1485. ekshumirano te položeno u srebrnu urnu.
Urban VIII. dopustio je 12. rujna 1625. vlastitu misu i časoslov u čast ovoga sveca svim franjevačkim zajednicama. Crkva sv. Nikole, u kojoj se nalazi svečevo tijelo, postala je 19. svibnja 1844. katedrala novoustanovljene biskupije. Sv. Konrad Confalonieri zaštitnik je gradića i biskupije Noto.
Nezgoda s požarom za Konrada Confalonierija postala je spasonosna. Kako piše bitno.net nesreća je bila povod okretanja nove stranice u životu.
Preuzeto s nedjelja.ba
