SVETAC DANA – SV. IVAN KENTSKI
Za većinu katolika, sveti Ivan od Kantyja — inače poznat kao Ivan Kentski— nepoznat je svetac, ali čak i u Europi, vjerojatno malo ljudi zna za duboku i doživotnu odanost pape Ivana Pavla II. ovom svecu profesoru. Samo 13 milja od rodnog mjesta Svetog Oca, Ivan je rođen u malom južnom poljskom gradu Kantyju 24. lipnja 1390. U dobi od 23 godine upisao se za studij na Jagielonskom sveučilištu, smještenom u ne tako udaljenom gradu Krakov — tadašnji glavni grad Poljskog kraljevstva. Osnovano 1364. godine kraljevskim dekretom, bilo je to isto sveučilište na kojem će skoro 80 godina kasnije studirati astronom Nikola Kopernik. Upisao se na Odsjek za slobodne umjetnosti, Ivan je 1418. postao doktor filozofije. Tijekom sljedeće tri godine poduzeo je daljnje studije pripremajući se za svećenika.
Odmah nakon ređenja prihvatio je mjesto rektora na prestižnoj školi redovnih kanonika Groba svetoga u Miechowu. Činjenica da bi mu takva škola ponudila ovaj položaj u njegovoj relativno mladoj dobi bio je dokaz Ivanova iznimnog intelekta i talenta. Upravo tamo, vodeći formaciju za mlade novake, postao je čvrsto utemeljen na spisima i duhovnosti svetog Augustina.
Godine 1429. upražnjeno je mjesto na Odsjeku za filozofiju Jagelonskog sveučilišta. John se brzo vratio u Krakow zbog posla, nastanivši se na sveučilištu gdje je ostao do svoje smrti. Započeo je i studij teologije i nakon dugih 13 godina studija isprepletenih s nastavnim i administrativnim poslovima kao pročelnik Odsjeka za filozofiju konačno je doktorirao. Kasnije, nakon smrti svog mentora, eminentnog teologa Benedykta Hessea, Ivan je preuzeo ravnateljstvo sveučilišnog Odsjeka za teologiju.
Kao većina učenih ljudi svog vremena, Ivan je mnogo svojih slobodnih sati provodio ručno prepisujući rukopise Svetog pisma, teološke rasprave i druga znanstvena djela. Iako je do našeg vremena sačuvano samo 26 svezaka, njihov ukupni broj od preko 18.000 stranica svjedoči o njegovoj iznimnoj marljivosti.
Tijekom svog života u Krakowu, John je postao poznat među stanovnicima grada po svojoj velikodušnosti i suosjećanju prema siromašnima, uvijek žrtvujući vlastite potrebe kako bi pomogao onima koji su manje sretni. Osjećao je posebnu naklonost prema potrebitim studentima na sveučilištu, pomažući u skrbi za njihove duhovne, fizičke i akademske potrebe. Bilo u učionici ili na propovjedaonici, svi su ga poznavali kao nepokolebljivog branitelja vjere i neprijatelja heretika.
U vrijeme kada je Učitelj iz Kantyja umro 24. prosinca 1473., ljudi u Krakovu već su ga smatrali vrlo svetim čovjekom. Da je njegovo mišljenje bilo potpuno opravdano mogu dokazati brojne usluge i čudesa koja se pripisuju Ivanovom posredovanju odmah nakon njegove smrti. Ubrzo je Ivan iz Kantyja postao poznat širom Europe, privlačeći hodočasnike iz mnogih zemalja na svoj grob u sveučilišnoj kolegijalnoj crkvi Svete Ane. Unatoč tome, proces za njegovu beatifikaciju započeo je tek 150 godina kasnije. Konačno, 1676. godine papa Klement XIII. proglasio ga je svecem Rimokatoličke crkve, proglasivši 20. listopada svojim blagdanom.
Tijekom mnogih godina u Krakowu, naš je filozof Papa crpio mnogo nadahnuća na grobu svog sveca zaštitnika učenja. Stoga ne čudi da se tijekom svog hodočašća u Poljsku 1997. još jednom pomolio na Svečevu grobu. Tamo je, tijekom posebnog druženja s profesorima iz Jagiellonije – svoje i alma mater S. Ivana – aludirao na Učitelja iz Kantyja kada je izjavio: “Znanje i mudrost traže savez sa svetošću.”
Blagdan svetog Ivana Kentskog pomaknut je 1969. godine na 23. prosinca, dan prije godišnjice njegove smrti, koja se dogodila na Badnjak 1473. godine.
Omiljeni svetac u poljskom narodu, zaštitnik je Poljske i Litve te brojnih škola, župa i crkava diljem Poljske i Sjeverne Amerike.
