Jasna Gora – simbol slobode i vjernosti Poljaka Blaženoj Djevici Mariji
Svetište Gospe Čenstohovske simbol je vjerske i političke slobode, a time i srce Poljske i njezino nacionalno svetište. Jasna Gora je hodočasničko mjesto i od međunarodnog značaja koje godišnje privlači više od 4 i pol milijuna hodočasnika.
Na 340 metara brežuljka Jasna Gora smjestilo se svetište Gospe Čenstohovske, najpoznatije marijansko svetište u Poljskoj i jedno od najznačajnijih u svijetu. Ono je za Poljake simbol vjerske i političke slobode, a time i srce Poljske i njezino nacionalno svetište. Jasna Gora je hodočasničko mjesto i od međunarodnog značaja koje godišnje privlači više od 4 i pol milijuna hodočasnika. Time se može usporediti s drugim velikim kršćanskim svetim mjestima: Jeruzalemom, Rimom, Lurdom, Fatimom, Santiagom i svetištem Gospe Guadalupske. Čitav samostanski kompleks s okolnim utvrdama Jasne Gore proglašen je UNESCO-vom svjetskom baštinom.
U emisiji Put pod noge Hrvatskoga katoličkog radija ugostili smo magistra teologije i novinara na Laudato TV-u Gabrijela Orečić koji svjedoči da je hodočašće u Čenstohovu ostavilo na njega iznimno dubok i značajan trag: „Prije svega u procesu jednog razlučivanja, a s druge strane osjetio sam neopisivu sreću i mir. Nakon što sam posjetio svetište na Jasnoj Gori u Čenstohovi više ništa nije bilo isto kao prije.“ Uz zahvalnost Bogu i Blaženoj Djevici Mariji koja mu je u Čenstohovi udijelila milost da se odluči na važan životni korak, u emisiji nas je upoznao s poviješću ikone Gospe Čenstohovske te poljskog Svetišta koje je na tom mjestu podignuto, prenosi HKM.
Kako je nastalo svetište Gospe Čenstohovske?
Povijesni izvori kažu da je grad Čenstohova nastao u 11. st., no tada je zauzimao puno manji prostor od današnjega grada. Ono što je dalo impuls i udahnulo život mjestu bio je dolazak redovnika pavlina, monaškog reda sv. Pavla Pustinjaka. Kraj je živnuo izgradnjom samostana, a osim što su redovnici donijeli neka nova znanja i iskustva, u jednom trenutku u Čenstohovi je osvanula ikona Blažene Djevice Marije koja u naručju nosi malenog Isusa. Predaja kaže da je ikona nastala na drvetu koje je izradio sam Isus budući da je bio stolar, a da je na njoj ikonu napisao evanđelist Luka. Izvori nadalje svjedoče da je u 4. stoljeću dospjela u ruke sv. Helene, nakon čega joj se dugo vremena gubi svaki trag. Legenda kaže da je bila skrivena u šumama Poljske te je kasnije donesena u Čenstohovu.
Kako je Gospa Čenstohovska postala kraljica Poljske?
Zbog strateškog položaja, brežuljak Jasna Gora na kojemu se nalazio samostan kroz povijest je mnogima bio meta osvajanja. 1430. godine samostan Jasna Gora je napadnut, a ikona oštećena. Zapis koji je pronađen u samostanu kaže kako je jedan od napadača prišao ikoni i silovito je bacio na pod. Ikona je pritom pukla na tri dijela, no razbojnika je začudilo zbog čega se nije slomila i glava Blažene Djevice Marije. Stoga su odlučili potpuno uništiti ikonu. Jedan od razbojnika je isukao mač, dva puta udario po glavi Djevice nakon čega je oslijepio. Drugi razbojnik je učinio isto te je i on oslijepio. Nakon tog nemilog događaja i nakon što se Poljska uspjela obraniti, ikona je pohranjena na sigurno. I danas se ispod desnog obraza Blažene Djevice Marije nalaze dvije crte, dva ožiljka koja su napadači nanijeli, a koja danas možemo promatrati kao suze Gospe Čenstohovske.
Poljake su 1655. godine napali Šveđani te su u tom ratu Poljaci, iako slabiji, uspjeli pobijediti, a svu zahvalu i slavu su izrazili Djevici Mariji. Tadašnji kralj je, stoga, Mariju prozvao Kraljicom Poljske i zaštitnicom zemlje. Da bi se dodatno osnažili, kako duhovno tako i fizički, oko cijelog kompleksa s crkvom i samostanom izgrađeni su veliki bedemi.
Czarna Madonna
Iako je nazivaju ‘Crna Madonna’ ikona Djevice Marije zapravo je smeđe boje. Simbolika je to koja upućuje na njezinu ljudskost, dok plava boja haljine kojom je zaogrnuta ukazuje na transcedentnost. Zlatni ljiljani u Marijinoj ruci simbol su čistoće. Zlatna boja na ikoni predstavlja kraljevsku odliku, a zanimljiva je i simbolika aureola Marije i Isusa koje se isprepliću tj. Marijina aureola proizlazi iz Isusove. Marija rukom na ikoni pokazuje na Isusa koji u jednoj ruci drži Sveto pismo, dok drugom rukom upućuje na svoju Majku Mariju. Isus ima crvenu mučeničku haljinu, koja je boja i unutarnje haljine Blažene Djevice Marije.
Do samostanskog kompleksa na Jasnoj Gori vodi Aleja Blažene Djevice Marije kojom se nakon blagog uspona dolazi pred zidine Svetišta gdje je uočljiv Križni put. Mnošto stanova i kućica koje su prije služile za život redovnika i radnika danas su suvenirnice i manje trgovine. Ispred crkve nalazi se veliki kip sv. Ivana Pavla II. u karakterističnom stavu, ruku podignutih na pozdrav, a ispred cijelog kompleksa uzdiže se i kip Blažene Djevice Marije. Impresivna je također unutrašnjost crkve Rođenja Marijina. U njoj su po stropu i zidovima čavlima prikačene na stotine predmeta koje su ostavili hodočasnici po ozdravljenju od mnogih bolesti.
Vrhunac posjeta svakog hodočasnika je kapela u kojoj se čuva ikona Gospe Čenstohovske gdje su ovješene brojne krunice zahvale za fizička i duhovna ozdravljenja. Iznad oltara nalazi se ikona Gospe s Isusom u naručju, dok je s lijeve strane uočljiv pojas koji je sv. Ivan Pavao II. ostavio nakon atentata u Vatikanu 1981. godine.
1953. godine apelom nadbiskupa Wiszinskog u vrijeme komunizma određeno da se svake večeri u 21 sati pred ikonom Gospe Čenstohovske moli krunica. Ta se pobožnost sačuvala do danas što hodočasnike ostavlja pod snažnim dojmom. Krunica se moli na koljenima u prepunoj crkvi, na raznim jezicima, u jedan glas. Nakon molitve krunice svake večeri slijedi spremanje ikone koja se tijekom noći čuva, na nju se spušta zaštitni oklop te više nije moguće ostati u kapelici. Sljedeće jutro oklop se ponovno podiže i vjernici u velikom broju dan za danom pristižu iskazati štovanje i zahvalnost Gospi Čenstohovskoj.
