SVJETSKI DAN MISIJA 2022: KLJUČNE BROJKE I ZNAČAJNE OBLJETNICE
Misionarsku snagu Katoličke crkve teško je izmjeriti brojkama ili baciti u kalup statistike. Ipak, katolički napori diljem svijeta mjere se i izvještavaju na mnogim misionarskim područjima, od obrazovanja do zdravstva.
Prema brojkama objavljenim u povodu ovogodišnje Svjetske misijske nedjelje – ove godine koja se slavi u nedjelju 23. listopada – Katolička Crkva upravlja sa 72.785 dječjih vrtića u svijetu koje pohađa 7.510.632 učenika; 99.668 osnovnih škola za 34.614.488 učenika; i 49.437 srednjih škola za 19.252.704 učenika.
Na području zdravstva Crkva upravlja s 5322 bolnice; 14.415 ambulanti; 534 klinike za gubavce; 15.204 domova za starije, kronične bolesnike i nemoćne osobe; 9 230 sirotišta; 10.441 dječji vrtić; 10.362 bračna savjetovališta; 3.137 centara za odgoj ili preodgoj; i 34.291 drugih institucija.
Ove globalne brojke snažno su svjedočanstvo snage misionarskog djelovanja Crkve.
Svjetski misijski dan — poznat i kao Svjetska misijska nedjelja — ustanovio je papa Pio XI. 1926. godine. Obično se obilježava treće nedjelje u listopadu.
Ove godine službena tema je “Bit ćete mi svjedoci” (Dj 1,8).
Papa Franjo je u svojoj poruci za nedjelju opisao Kristove riječi u Djelima apostolskim kao “srž Isusova učenja učenicima”.
Papa je također istaknuo da se 2022. obilježava nekoliko značajnih misijskih obljetnica. Četvrta je to obljetnica osnutka Kongregacije za propagandu vjere, koja je nadgledala dramatično širenje katoličkog svijeta nakon što ju je osnovao papa Grgur XV.
Tijelo je danas poznato kao Kongregacija za evangelizaciju naroda.
Ujedno je to i druga stota obljetnica Družbe za širenje vjere koju je 1822. godine utemeljila francuska laikinja Pauline Jaricot, koja je 22. svibnja proglašena blaženom.
Tijelo je najstarije od četiri Papinska misijska društva, krovna skupina katoličkih misionarskih društava pod papinom jurisdikcijom.
Svjetsko prikupljanje održava se svake godine na Svjetski misijski dan za družbe, koje se sastoje od Družbe za širenje vjere, Družbe svetog Petra Apostola, Družbe svetog djetinjstva i Papinske misionarske unije.
Prva tri tijela dobila su naslov “Papinska” prije 100 godina, istaknuo je papa u svojoj poruci.
Papinska misijska djela imaju zadaću financijski poduprijeti misijsku djelatnost, polazeći od ideje bl. Pauline Jaricot o uključivanju običnih vjernika u misionarski rad.
Postoje četiri Papinska misijska djela utemeljena u 19. stoljeću: Papinsko društvo misionarskog djetinjstva, koje je 1843. u Francuskoj utemeljio monsinjor Forbin-Janson; Papinsko društvo za širenje vjere, koje je utemeljila Jaricot; Družba svetog Petra Apostola, osnovana 1889. na nadahnuće biskupa Jules-Alphonsea Cousin iz Nagasakija za formaciju svećenika i provedena od strane Stefanie i Jeanne Bigard; i konačno Papinska misionarska unija, koja je udruženje klera, redovnika i laika stvoreno da u Crkvi potakne strast za misijom.
Danas se misija duboko promijenila.
Zapadne zemlje pokazivale su sve manje misionarskog žara. Ipak, lokalne biskupije su sve više uključene u neka područja; postoji sve snažnija prisutnost lokalnih Papinskih misijskih djela u digitalnim medijima; a sve je više misionarskih obitelji.
Papinska misijska djela imaju ulogu nastaviti održavati misionarsku ideju sa 120 nacionalnih smjerova i mnogim inicijativama.
Katolički biskupi i organizacije diljem Afrike naporno rade na postizanju pune financijske autonomije lokalnih crkava. Mnogima je ovo težak izazov, s obzirom na okolnosti. Primjerice, Južni Sudan je zemlja sa značajnim potrebama i specifičnim problemima.
Kršćanske zajednice u zemljama u kojima su samo mala manjina – Bangladeš, Pakistan i Indija, na primjer – trebaju pomoć bez obzira na njihov broj ili politička pitanja jednostavno zato što su siromašne zemlje.
Crkvene pokrajine i druge zajednice vjernika pod biskupskom vlašću — poznate kao crkvene oblasti — ovisne o Dikasteriju za evangelizaciju imale su 2020. godine 1118, kaže statistika.
Najviše crkvenih područja povjerenih dikasteriju nalazi se u Africi (518) i Aziji (483), a slijede ih Amerika (71) i Oceanija (46).
Na dan 31. prosinca 2020. bilo je 1 359 612 000 katolika u cijelom svijetu — ukupno povećanje od 15 209 000 ljudi u usporedbi s prethodnom godinom.
Ukupan broj biskupa u svijetu ostao je gotovo isti, 5363. S druge strane, te je godine u svijetu bilo 410.219 svećenika, što je smanjenje od 4.117 svećenika u odnosu na prethodnu godinu.
Broj redovnika i redovnica koji nisu zaređeni za svećenike u istom se razdoblju povećao za 274, dosegnuvši ukupnu brojku od 50.569.
Preuzeto s CNA
