PAPA: ŽELJA JE “KOMPAS” ZA RAZLUČIVANJE NAŠEG SMJERA
U katehezi na općoj audijenciji Papa je nastavio razmišljanje o razlučivanju te primijetio da se „kompas“ koji pokreće svaki život nalazi u sposobnosti da želimo nešto lijepo za što bismo se mogli potrošiti, iako se čini da je lakoća pristupa stvarima oslabila taj poticaj. Ali, Boga možemo moliti da spoznamo i ostvarimo ono što nam je On stavio u srce.
Papa Franjo je na općoj audijenciji nastavio niz kateheza o razlučivanju, govoreći danas posebno o želji. Razlučivanje je oblik istraživanja – rekao je – a istraživanje uvijek proizlazi od nečega što nam nedostaje, ali što na neki način poznajemo. Želja je čežnja za puninom koja nikada ne pronalazi potpuno ispunjenje, a znak je prisutnosti Boga u nama – objasnio je Papa.
Talijanska riječ dolazi od vrlo lijepoga latinskog izraza: de-sidus, što doslovno znači „nedostatak zvijezde“; želja je nedostatak zvijezde, nedostatak uporišta koje usmjerava put života; ona doziva u pamet patnju, nedostatak i istodobno napetost kako bi se postiglo dobro koje nedostaje. Želja je stoga kompas koji nam pomaže shvatiti gdje se nalazim i kamo idem; štoviše, ona je kompas koji pomaže shvatiti jesam li nepomičan ili idem; osoba koja nikada ne želi, nepomična je osoba, možda bolesna, gotovo mrtva.
Želja traje kroz vrijeme i nadvladava teškoće
Iskrena nas želja zna dotaknuti u dubini i zbog toga ne slabi pred teškoćama ili neprilikama – dodao je Sveti Otac te dao primjer čovjeka koji je žedan; ako ne nađe vodu odmah, zbog toga ne odustaje, nastavlja ju tražiti. I spreman je na svaku žrtvu, samo da ju pronađe. Želja traje kroz vrijeme.
Papa je stoga dao još jedan primjer, mladoga čovjeka koji želi postati liječnik. Morat će se potruditi i odricati se, morat će postaviti granice, reći ‘ne’, i to prije svega drugim studijima, ali i mogućoj zabavi i razonodi. Ali, njegova mu želja pomaže nadvladati te teškoće – rekao je te napomenuo kako Isus, prije nego učini čudo, često ispituje osobu o njegovoj želji.
Primjerice, kada na kupalištu Bethzatha susretne oduzetog čovjeka, koji je tamo bio mnogo godina i nikad nije uspio uhvatiti pravi trenutak da uđe u vodu. Isus ga pita: „Želiš li ozdraviti?“ (Iv 5, 6). Kako to? – upitao je Sveti Otac. Zapravo, odgovor oduzetoga čovjeka otkriva niz čudnih otpora prema ozdravljenju, koji se ne odnose samo na njega. Isusovo je pitanje bilo poziv da pojasni stvari u svojemu srcu, kako bi prihvatio mogući skok u kvaliteti; da više ne misli na sebe i na svoj život „uzetoga čovjeka“ kojega drugi nose. Ali, čovjek na postelji nije u to tako uvjeren. U dijalogu s Gospodinom, učimo razumjeti što uistinu želimo od svojega života.
Čuvati se pritužbi koje poništavaju želju
Taj oduzeti čovjek – dodao je Papa – tipični je primjer ljudi koji kažu da nešto žele, ali ne poduzimaju ništa kako bi ostvarili svoju želju. Želja za djelovanjem postaje poput iluzije i ne čine korak da bi to učinili, a onda se možda i počnu žaliti. Ali, pazite, jadanje je otrov, otrov za dušu, otrov za život jer ne dopušta da raste vaša želja da idete dalje. Budite oprezni s pritužbama. Kada se žale u obitelji, žale se supružnici, žale se jedno na drugo, djeca se žale na oca ili svećenici na biskupa, ili pak biskupi na mnoge druge stvari… – napomenuo je te istaknuo – Ako se nađete da se žalite, budite oprezni, to je gotovo grijeh jer ne dopušta da želja raste.
Mnogi ne znaju što žele od života
Rimski se biskup potom osvrnuo na povijesni trenutak u kojemu živimo te primijetio da se s jedne strane čini da se podupire maksimalna sloboda izbora, ali se istodobno slabi želja svodeći ju na nešto privremeno. Tisuću nas prijedloga bombardira, riskirajući da nas odvrate od onoga što doista želimo. Mislimo, primjerice, na mlade, s mobitelom u ruci kako traže, gledaju… Ali, zastaneš li kako bi razmislio? – upitao je Papa.
Mnogi ljudi pate jer ne znaju što žele od svojega života; – dodao je – vjerojatno nisu nikada stupili u doticaj sa svojom dubokom željom. Otuda dolazi opasnost da život provedu između pokušaja i različitih rješenja, ne stižući nikamo i traćeći dragocjene prilike. Tako se neke promjene, iako se teoretski žele, nikada ne ostvare kada se ukaže prilika, nema jake želje da se nešto nastavi.
Molimo Gospodina da nam pomogne upoznati njegovu želju
Što bismo danas odgovorili Gospodinu kada bi nam postavio pitanje koje je postavio slijepcu u Jerihonu: „Što hoćeš da ti učinim?“ (Mk 10, 51) – upitao je rimski biskup. Možda bismo ga konačno mogli zamoliti da nam pomogne spoznati duboku želju za njim, koju je sâm Bog stavio u naše srce. I možda će nam Gospodin dati snage da ju konkretno ostvarimo kako bi nas učinio sudionicima njegove punine života. To je, naime, Božja želja za nas – rekao je na kraju papa Franjo.
Preuzeto s Vatican news
